Diplomatska akademija |
+ larger fontnormal font- Smaller font | |
Istoriografija svedoči da diplomatija i profesionalna obuka diplomatskog kadra imaju dugu tradiciju u Srbiji. Diplomatska služba je od početka pratila politički i društveni razvoj srpske države i sa njom delila istu sudbinu.
Prvi moderan zakon o diplomatskoj službi donet je 1886. godine za vreme vladavine kralja Milana. Zakonom su utvrđena pravila i uslovi za stupanje u službu, a diplomatski agenti, kao i svi drugi državni činovnici, morali su da imaju „nužna znanja i sposobnosti". Kandidat za diplomatski poziv morao je da poseduje diplomu domaćeg ili inostranog fakulteta, da zna francuski jezik, da položi složeni prijemni ispit, a kasnije i diplomatsko-konzularni ispit, kojim su proveravana znanja i prve stečene diplomatske državničke veštine. Kroz diplomatsku službu i specifično diplomatsko školstvo prošli su mnogi naši velikani, od prvih srpskih diplomata: Jovana Dučića, Milana Rakića, Ive Andrića, Miloša Crnjanskog do naših savremenika. Školovanje diplomata se u okviru posebnih zakonskih okvira usložnjavalo prema modernim zahtevima diplomatske službe i savremenim međunarodnim tokovima, a vremenom i institucionalizovalo. Diplomatsko školstvo Ministarstva spoljnih poslova je 1998. godine preraslo u novu organizicionu jedinicu Ministarstva, u Diplomatsku akademiju, koja u okviru svojih redovnih programa treba da unapredi posebna znanja i veštine i da postane uporište u profesionalnoj izgradnji diplomata i državnih službenika. Od početka 2002. godine primenjuje se novi plan i program rada Diplomatske akademije, koji se svake godine prilagođava postavljenim ciljevima. Najveći broj predavača su profesionalne diplomate, univerzitetski profesori Fakulteta političkih nauka, Pravnog fakulteta, Ekonomskog fakulteta, kao i drugi eksperti iz zemlje i inostranstva. U okviru svojih aktivnosti, Diplomatska akademija priprema, organizuje i sprovodi sledeće programe stručnog usavršavanja i osposobljavanja:
|